English (United Kingdom)Croatian(HR)Italian - ItalyDeutsch (DE-CH-AT)

knjiga_pjesamaKao i svake godine mjesec listopad odabran je kao mjesec hrvatske knjige. Ove godine 15. listopada  predstavljanjena je  zbirke čakavskih pjesama s Bujštine Saka vas ima svoj glas, - rukovet čakavskih pjesama s Bujštine Knjigu je izdao  Ogranak Matice hrvatske Buje. Knjiga na preko 120 stranica donosi pjesme,  pjesnika – literata s Bujštine i to redom:: Davora Hačića (iz Novigrada), Nadie Disiot, (Kavi-Oprtalj), Zorka Tripčića (Krasica - Buje), Branke Biloslav,(Glavice- Grožnjan) Dantea Marušića, (Marušići – Buje), Mirjane Kraljić. (iz Umaga).  O nastanku zbirke govorio je glavni i odgovorni urednik Zlatan Varelija.  Posebo je apostrofirao sam početak nastanka te se vratio u 2013 godinu. U samoj želji oživljavanja dijalektalne čakavske riječi Bujštine, Ogranak matice hrvatske Buje je tijekom 2013. godine oformio grupu zaljubljenika u di¬jalektalnu riječ. Cilj ove grupe bilo je započeti s akcijom propagiranja čakavskog dijalekta Bujštine. Oformljenje grupe i njeno gostovanje po gradovima i selima Bujštine bilo je osnova iz koje je nastala ova zbirka, koja progovara riječima samih sudionika, zaljubljenika u svoj dijalekt. Zbir¬ka je nastala pojedinačnim naporima članova i njihovom željom da kroz pisanu riječ predstave svu ljepotu i raznovrsnost dijalekta Bujštine.

Kroz čakavske stihove autori progovaraju o zgodama i nezgodama, pri¬likama i neprilikama toplo i duboko, o osjećajima iz života malog, jed¬nostavnog čovjeka, onog čovjeka kojega autori susreću svakog dana ili je to pak sjećanje na ljude i običaje koji su im ostali u sjećanjima. Sklo¬nost bojanja negdašnjih zbivanja i osjećaja s vremenske distance, toplim i dopadljivim tonovima, literati nam podastiru slike negdašnjih zbivanja kroz refleksiju današnjeg života. Jer život nije ništa drugo nego nepre¬stana borba, a samo življenje koje progovara iz ovih stihova razlog je ra¬dovanja i zajedništva. U stihovima ovih literata susreću se živi i pokojni, razgovaraju o životnosti kojom se pjesništvo bavi. Arhaičnost govora suočena sa suvremenošću, vuče nas iz stiha u stih te iščitavamo pjesmu po pjesmu upoznajući se s ljepotom čakavske riječi ovog podneblja. Kroz specifičnu dijalektalnu riječ Bujštine autori govore i o kraju iz kojeg dolaze i progovaraju specifičnim dijalektom koji se razlikuje od sela do sela. Po¬seban čakavski idiom koji se govori na prostoru Bujštine oživotvoren je u pjesmama ovih autora i upotpunjuje dijalektalni čakavski poetski izraz ugrađujući zrnce po zrnce u mozaik jezične raznolikosti Bujštine. Ovo je prostor na kojem se susreću i ca, i ča, i kaj i ča i kaj i ca.

Jezik kojim progovaraju pjesnici u ovoj zbirci kao i sama Bujština, vrlo je šarolik. Tome je doprinijela u prvom redu stoljetna kolonizacija područja. Različiti kulturni utjecaji stoljećima se miješaju s autohtonom kulturom. Sve to moralo je djelovati i na formiranje govora koji je u mnogo čemu različit od drugih govora u Istri. Starosjedilački čakavsko-kajkavski element vremenom se stopio s novim doseljeničkim štokavskim elemen¬tom. Na taj način stvoren je govor s karakteristikom jednog i drugog di¬jalekta kojeg je najbolje okarakterizirala poslovicom Marija Kozlevac rođ. Markežić: „Razumim, perke saka vas ima svoj glas“ (zapisao Olinko De¬lorko 1952. g), a Tone Peruško ga jednostavno naziva: „bujski govor“. U pojedinim pjesmama autora i kraja iz kojeg dolaze, jače je izražen čakavski element, u drugim čakavsko-kajkavski, a u trećim, kajkavski kojim se go¬vori na djelu Oprtaljštine. Zanimljivo je i to da se kroz riječi autora ovih pjesama sudaraju neke starohrvatske riječi kao: selin, ponjer, vas, prašati kurat… s romaniziranim riječima: impenjati, kalcijon, konfužijon, luštešo, molete, pensa….

Ove pjesme nisu zacijelo literarni biseri, ali su proizašle iz životnih radosti samih autora koji bilježeći prošlost kroz sjećanja, a sadašnjost kroz život što ih okružuje, pružaju zadovoljstvo samim autorima, koji kroz odabir ovih radova žele pružiti dio tog zadovoljstva i samim čitateljima.

Redoslijed kojim se predstavljaju pjesnici nije odabran onako usput. Želeći čitateljima podastrijeti sve bogatstvo čakavske, cakavske i čakavsko-kajkavske riječi, zbirka prati određenim redoslijedom konfiguraciju terena Bujštine, koji je usko povezan sa samim dijalektom. Prostor oko Mirne uz čakavski dijalekt progovara i djelom kajkavštine, dok je prostor gor¬nje Bujštine tipičan primjer čakavsko-kajkavskog dijalekta koji se ovdje zadržao stoljećima. Potom dolazimo do prostora gdje se govori tipičnim bujskim govorom kako je to nazvao Tone Peruško, u predjelu Krasice, pa dalje, dižući se na brežuljak do prostora grožnjanskog krasa. Na prostoru Marušića, uz čakavski dijalekt koji je protkan kajkavštinom susrećemo se s romansko – venetskim dijalektom. I naposljetku, spuštajući se prema moru nailazimo na oaze čakavskog jezika kojima progovara jedna od su¬dionica ovog projekta.

Susresti se s zaboravljenom riječju kroz ove pjesme svakako je poseban doživljaj svakom čitatelju. Knjiga je nastala uz financijsku pomoć:  Grada Novigrada, Općina Grožnjan i Oprtalj Turističke zajednice Novigrad, tvrtki Buje eksport Buje, Bifix Buje, Meliocommerce Umag, Medil d.o.o Novigrad, lječničke ordinacije Vitomir Jadrejčić Buje, OPG Činić- Krasice  kao i urednika Zlatana Varelije. Posebnost knjige je  i to da su knjigu oplemenili svojim radovima učenici talijanske osnovne škole Galileo Galilei iz Umaga; Rino Sinčić,Alessandar Bose. Moreno Bonin, Kimberli Dujović, Michele Bonin, Moreno Benvegnu, Giulia Pavlov, Elmi Bernardis, Naomi Drušković, Nereo Zubin, Karlo Klobučar i Luka Burić, pod vodstvom Vesne Rakić De Martin. Ovdje treba posebno naglasiti da su neke pjesme i akcentualizirane, a samu akcentualizaciju potpisuje Nataša Vivoda prof. osnovne škole Vazmoslava Grželje iz Buzeta.

Ovom projektu zavičajne riječi Bujštine koje su neprocjenjivo kulturno nematerijalno blago, pred mnogobrojnim ljubiteljima čakavske dijelektalne riječi nije prisustvovao nitko iz gradske ili kulturne vlasti Grada Umaga. Riječi su jedno a djela nešto drugo zaključio je glavni nosilac ovog projekta, zahvaljujući se mnogobrojnoj publici, koja je to večer pohodila ovo predstavljanje. Već  26. ovog mjeseca (listopada) ova pjesnička grupa predstavlja se stanovnicima Marušića u sklopu njihove manifestacije večeri klapskog pjevanja.

Madračević i Karadža u Fonticusu