English (United Kingdom)Croatian(HR)Italian - ItalyDeutsch (DE-CH-AT)

sipar_arheologijaU petak, 11.04.2014., na samom lokalitetu „potopljenog grada“ Sipar, održana je tiskovna konferencija na kojoj su nazočili v.d. ravnateljica Muzeja grada Umaga, gđa.Biljana Bojić, voditeljica projekta „Konzervatorsko restauratorski radovi na arheološkom lokalitetu Sipar“, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, gđa.Branka Milošević, konzervatorica Konzervatorskog odjela u Puli, gđa.Kristina Gergenta Sotončić,  pročelnik UO za kulturu Istarske županije, g. Vladimir Torbica, zamjenik gradonačelnika grada Umaga, g. Niko Čančarević, v.d. pročelnik UO društvenih djelatnosti Grada Umaga.

Oba arh. lokaliteta, i Sipar i Katoro dio su budućeg arheološkog parka Sepomaia na kojem se sustavno radi još od 2001. godine kroz istraživanje, konzervaciju i valorizaciju oba lokaliteta u kulturno turističke svrhe što je i glavni cilj projekta Arheološki park Sepomaia.

Ravnateljica Muzeja Grada Umaga na samom je početku, nakon upućenih pozdrava svima prisutnima, navela: „U zadnjih par mjeseci se intenzivno radilo na lokalitetu Sipar.“ Riječ je o prvoj fazi konzervatorsko – restauratorskih radova na ovom arheološkom lokalitetu. Sipar se nalazi u zoni Katora, na izduljenoj morskoj sprudi, poluotočiću koji u fazi oseke jasno „izlazi“ na vidjelo. Navodi ravnateljica kako je u ovom istraživanju pronađeno nešto sasvim novo. U 12. mjesecu je započet jedan višegodišnji projekt podržan od Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Umaga.

Riječ je dobila Branka Milošević, voditeljica konzervatorsko – restauracijskih radova na ovom objektu, povjesničarka umjetnosti i arheologinja. Plan je da se  Sipar zajedno s Katorom objedini u jedan arheološki park. Želja je varolarizirati, istražiti i očuvati cijeli lokalitet kako bi se dobilo na turističkom značaju. Govorila je i o činjenici kako su se prva arheološka istraživanja na Sipru provela još prije 50-tak godina, od strane Stefana Mlakara iz Arheološkog muzeja Istre u Puli, ali istraživao je tek dio, stoga je dio prezentiran u ovom trenutku javnosti ostao zanemaren.

Napominje da nije bilo Ministarstva kulture, Istarske županije i grada Umaga, ne bi do ovog projekta moglo doći. Prva faza koštala je 155.000 KN. Radove na kulturnom dobru RH izvodila je firma Kapitel d.o.o. iz Žminja. Konzerviranje i restauracija su doveli do dokumentiranja zatečenog stanja te je izvršeno geodetsko snimanje od strane poduzeća Vektar d.o.o iz  Varaždina. Temeljem Mlakarovih podataka od prije 50 godina pregledom lokaliteta na osnovi sporadično površinski prikupljenih keramičkih, staklenih i metalnih predmeta, moglo se zaključiti da je ovaj lokalitet funkcionirao od 1.st prije Krista do 876.g. Tad je spaljena i uništena utvrda Sipra te se nikad nije ponovo oporavila, ali je ipak nastavila biti predmet trgovanja. Tako se u tom periodu pojavljuju tršćanski i novigradski biskup, kao i dužd Andrea Dondolo iz 14. stoljeća. Sve je završilo dugogodišnjim svađama i sudskim procesima između grofova Bratti (po kojima je današnja Zambratija i dobila ime) i momjanskih grofova Rotta, koji su trajali sve do 8.st. Sipar se nikada više nije oporavio. „Prave arheologije nije bilo. Kamen koji je sad vidljiv je i dio nadogradnje. Lokalitet je bio prekriven većim obrađenim komadima kamena s ostacima vapnene žbuke koji su tijekom vremena popadali sa razrušenih zidova. Ovo raščišćavanje lokaliteta se nastavlja, a donijelo je sadašnji izgled peterokuta – poligonalno oblikovane kule s izrazitim trokutastim dijelom, naslonjenim na pačetvorinastu bazu.  Ovaj vidljivi klasični tlocrt vojnih utvrđenja karakterističan je za istočnu obalu Jadrana za vrijeme Bizanta, za vrijeme Justinijanove obnove carstva. Pretpostavlja se da je veličina utvrde na Sipru bila oko pola hektara. Ovakva osnova jedna je od glavnih karakteristika ranobizantskog vojnog utvrđenja kakav do danas nije pronađen na prostoru Istre. Isto tako postoji priča vezana za Umag i Sipar. Kad je Sipar propao, ostala je ruševina. Umag postaje sve veći i sve stabilniji, preuzima primat koji je Sipar imao do tad.

Nadovezala se Biljana Bojić te napomenula kako je  sam projekt počeo u 2. mjesecu prošle godine, kad je firma za geodetska mjerenja Vektra d.o.o. iz 0056araždina izvršila besplatno 3D lasersko skeniranje ovog lokaliteta, pa je temeljem navedenoga postojala dobra prezentacija i podloga za natječaje, koji su potvrđeni od Ministarstva kulture, Istarske županije i Grada Umaga.

Riječ je dobila Kristina Gergeta Sotončić, konzervatorica Konzervatorskog odjela u Puli. „ Ovo je vrlo izazovni projekt,. Radi svojeg specifičnog položaja na udaru je vjetra, mora, nevremena, ali i samih posjetitelja obzirom da je ovo danas javna plaža.“

„Financijska konstrukcija podijeljena na tri dijela. U  studenome 2013.g. dovršeni su radovi prve faze.  Ove je god Ministarstvo kulture rezerviralo 150.000 KN za drugu fazu radova, koja se odnosi na istraživanje središnjeg dijela sprudi, gdje se pretpostavlja da se nalazila žitnica. Treći dio će biti najzahtjevniji, a odnosi se na veliku zemljanu gromaču koju tek treba istražiti.“ Rekla je gđa Gergeta Sotončić.

Pročelnik UO za kulturu Istarske županije, g. Vladimir Torbica rekao je: „Ovo je jedan jako promišljeni projekt. Ima sve elemente kako bi se jedan projekt financirao, kao i štitila spomenička baštinu, štitila okoliš, i gospodarski kao i turistički značaj.“ Zahvalio se Gradu Umagu te naglasio kako vjeruje da smo samo korak od cilja te kako se nada da će se i ostala turistička poduzeća uključiti u promicanje ovog lokaliteta kako bi to postala dodatna vrijednost za građane Umaga.

Prije predstavljanja predstavnika Grada Umaga, gđa. Bojić je napomenula kako postoje tri kapitalna projekta za Muzej grada Umaga: prvi je danas predstavljen, drugi je arheološka vila u Katoru, a treća obnova zgrade Muzeja, kroz koje ih u svemu prati Grad Umag.

Zamjenik gradonačelnika Grada Umaga, g. Niko Čančarević je nakon pozdrava sviju prisutnih, zahvalio na zajedničkoj suradnji te je pozvao sve da se uključe ne samo u financiranju, nego i u obilježavanju i pridavanju na značenju ovog spomenika kulture. Ovaj proces ide polako, turizam se s vremenom kroji. Zato g. Čančarević također iskoristio priliku da pozove sva turistička poduzeća da se uključe u ovu priču, a Grad Umag će se uključiti u održavanje lokaliteta čistim i urednim.

Na samom kraju v.d. pročelnika UO za društvene djelatnosti, g. Slaviša Šmalc naveo je: „Zadovoljan sam ovim tijekom i odrađenim. Ovo je jedan kompletan rezultat rada. Nadam se da će i ubuduće faze proteći ovim tempom.“

Madračević i Karadža u Fonticusu